“Zbirka u zbirci: Mirko Komosar”
27.6—11.7.2019.
Izložba je realizirana u suradnji sa Umjetničkom galerijom BiH i dio je programa Festivala Bihaćko ljeto 2019.
Zbirka u zbirci: Mirko Komosar
Ponekada je dovoljna jedna slika, bilo poklonjena ili kupljena, da potakne strast i želju za sticanjem još jedne, pa još jedne i još jedne… sve dok se ne premaše prostorom nametnuti kapaciteti, a sakupljač se može ponosno zvati kolekcionarom. S nabavkom jedne slike započeo je i kolekcionarski put sarajevskog zubara Mirka Komosara, čovjeka koji je do sredine XX stoljeća izgradio jednu od najimpresivnijih privatnih kolekcija u Bosni i Hercegovini, a gradio ju je iz ljubavi i sa željom da je učini dostupnom svima.
Neovisno o razlogu, značaj kolekcioniranja je višestruk. Pomažući održavanje dinamike tržišta umjetnina i postavljanjem pragova vrijednosti, kolekcionari su neophodna karika u lancu tržišta umjetnina, a historija pokazuje da nije rijetkost da se kolekcije, u cijelosti ili dijelovima, testamentima pripisuju ili prodaju javnim institucijama, državama i gradovima, bogateći kulturnu baštinu. Pored toga, prisustvo kolekcionara umjetnicima daje podstrek za daljnji rad i stvaranje. Ovako zaokružen doprinos umjetničkoj sceni Bosne i Hercegovine dao je Mirko Komosar, danas vjerovatno zaboravljen kao zubar, ali zapamćen kao veliki ljubitelj umjetnosti.
Mirko Komosar jedan je od rijetkih kolekcionara u Bosni i Hercegovini čija je kolekcija i godinama nakon smrti još uvijek sačuvana i evidentirana na jednom mjestu, a djela iz kolekcije se redovno izlažu, izučavaju i konzerviraju. Naime, godinama stvarana umjetnička zbirka je, pred sami kraj Komosarovog života, otkupljena za Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine. Time je Galerija obogaćena mnogim vrijednim djelima bosanskohercegovačke i jugoslovenske umjetnosti, a ime Mirka Komosara je urezano u njenu historiju.
U Komosarovoj kolekciji nema velikih odstupanja, uglavnom je riječ o dobro poznatim umjetnicima koji su se školovali ili rodili krajem XIX i početkom XX stoljeća i motivima specifičnim za privatne kolekcije, poput pejzaža i veduta, mrtvih priroda, uz poneki portret i akt. Međutim, sva djela su pažljivo birana, a o Komosarovom ukusu svjedoči činjenica da su brojna djela iz njegove kolekcije posuđivana za izložbe u zemlji i inostranstvu, te da su se našla u značajnijim monografijama i katalozima izložbi umjetnika zastupljenih u njegovoj kolekciji.
Veliki broj djela bosanskohercegovačkih umjetnika našao je svoj dom u Komosarovoj zbirci, čak devetnaest slika i crteža Romana Petrovića. Đoko Mazalić predstavljen je sa dva rana rada, od kojih je Pejzaž iz 1913. jedno od najranijih sačuvanih radova ovog umjetnika. Među djelima Karla Mijića (sedam linoreza, dva akvarela, jedno ulje na platnu) je i dalmatinski akvarel, Ribe iz 1950, koji pripada posljednjoj Mijićevoj stvaralačkoj fazi, iznenađujuće vedar i svjež. Šesnaest slika i jedan crtež Petra Tiješića, od onih ranih, s početka stoljeća, do onih kasnijih, iz druge polovine stoljeća, također su obogatili ovu zbirku.
U kolekciji su se našla i druga brojna zvučna imena bosanskohercegovačke umjetnosti i regionalne umjetnosti, a na izložbi u Gradskoj galeriji Bihać bit će predstavljena djela: Stojana Aralice, Fuada Arifhodžića, Ljube Babića, Huska Balića, Vladimira Becića, Dobrivoja Beljkašića, Staše Beložanskog, Adele Ber-Vukić, Brune Bulića, Milorada Ćorovića, Marijana Detonija, Voje Dimitrijevića, Ivana Domca, Lazara Drljače, Emerika Feješa, Predraga Furtule, Ivana Generalića, Oskara Hermana, Viktora Jagša, Helenw Janjuš, Todora Jankovića, Gabrijela Jurkića, Tomislava Krizmana, Mihovila Krušlina, Arpada Kubaša, Lujze Kuzmić-Mijić, Ljube Laha, Kreše Mateljana, Đoke Mazalića, Antuna Mezdjića, Karla Mijića, Jerolima Mišea, Omera Mujadžića, Ismeta Mujezinovića, Pavla Perića, Romana Petrovića, Zorw pl. Preradović, Ismeta Rizvića, Vjekoslava Rukljača, Petra Šaina, Viktora Šipeka, Miljenka Stančića, Rizaha Štetića, Todora Švrakića, Petra Tiješića, Đure Tiljka, Mihajla Timčišina, Mice Todorović, Nine Tumin, Milivoja Uzelca, Milana Vasiljevića, Emanuela Vidovića, Save Vujovića…
Zbirka koju čini 250 slika, skulptura, crteža i grafika bosanskohercegovačkih, jugoslovenskih, stranih i nepoznatih umjetnika je prvi put u cijelosti predstavljena na izložbi Zbirka u zbirci: Mirko Komosar u julu 2018. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, nakon čega su odabrana djela gostovala u Franjevačkom muzeju i galeriji Široki Brijeg, Galeriji Aluminij u Mostaru, Općini Novi Grad Sarajevo, a sada i u Gradskoj galeriji Bihać.